Hvatista kratova i debljina konopa za krat

[dag]

Nesto prtljam po kratovima pa sam se sjetio da sam iskustveno dosao do drugacijih podataka u odnosu na ono sto se cita i poducava. Volio bih cuti komentare.
Dakle, najcesce nailazim na crteze iz kojih se vidi da krat na jedro djeluje u smjeru slicnom kao i skota pramcanog jedra, u smjeru oko polovice prednjeg poruba.
Nikada mi to nije dobro radilo i uvijek sam krat slagao tako da je puno vise slican konopu koji zateze bazu jedra po bumu jer mi je inace bila previse trbusasta pogotovo za potrebe orcivanja. Podigac ionako i dalje normalno radi kao i skota i vang.

Jos jedno pitanje: koju debljinu konopa biste stavili za kratove? Kao za bazu punog jedra ili cvrsce?

Hvala

[jazavac]

Meni su kratovi i baza po bumu isti - 8mm, i idu sa istog kompleta koluturnika (3kom jedan uz drugi) na istoj osovini na kraju buma. Inače na prvom kratu mi je jedro ravnije nego kad je puno, a krat nakon prolaska kroz oćet pojačanja završava (zapravo, počinje)  na stražnjem okovu hvatišta škote (imam ih tri).

[Tin]

Nisam siguran jesam li dobro shvatio pitanje, ali meni se ovaj sistem krata najvise svidja (zanemarite prednji dio... skroz je nebitno da li je single line reefing sistem ili nije).....

[dag]

Ok nisam ja bio dosta jasan.
Ono sto je jasno jesu dvije od tri tocke: krat ide kroz ocet na jedru i na kraj buma. Zanimljiv mi je zapravo polozaj trece tocke, odnosno mjesto gdje je konop krata fiksiran na bumu, i to iskljucivo u odnosu na ocet. Da li je tocno ispod njega (na jednakoj udaljenosti od jarbola) klao na Tinovoj skici, ili vise prema krmi ili provi.
Ono sto sam pokusao objasniti bezuspjesno  , jest da je meni puno bolje kada je vise prema krmi u odnosu na ocet kada se jedro skrati, tako da preuzima vecim dijelom funkciju baze.

Tin, meni je sistem sa skice u praksi premalo zatezao bazu i jedro je bilo previse trbusasto pogotovo za jaci vjetar zbog kojeg sam krat i radio.

[vragec32]

Obično je problem spustiti oćet do buma jer je kut krata oštar pa je mala komponenta sile prema dolje.
Ako je kod tebe tako, slobodnoo pomakni hvatište krata na bumu malo nazad, mislim da se ništa loše neće dogoditi, više ćeš zatezati jedro prema nazad nego prema dolje.
Koliko je meni poznato krat/ovi  je/su iste debljine kao i baza, ne očekuje se veća sila nego kad je dignuto puno jedro ... uostalom, zato se jedro i krati.

[dag]

Vang treba prilicno popustiti kada se radi krat pa nece biti problem spustiti ocet 
Hvala ti, nemam ja dilema oko tog hvatista nego samo opisujem svoje iskustvo u odnosu na ono sto se moze naci okolo i kako skole uce.

Sto se sile tice ne znam, neka kazu pametniji: da li baza vise trpi s punim jedrom na 15 čv vjetra ili skracenim na 25 čv, ili je to za bazu ista stvar?

[vragec32]

Možda ti pomogne. Meni jest da odbacim (barem) jednu zabludu.

   
Dakle, prva slika je s punim glavnim jedrom, gdje imamo klizač u bumu (ili konopčić ili čičak traku kroz oćet i oko buma) ispod stražnjeg roglja, koji preuzima zelenu silu (62,5 "nečega", može i %), dok je baza zategnuta s 56,2 "nečega" (%).

Da budemo malo precizniji, desna slikica je pokušaj traženja stvarnijeg rasporeda i prijenosa sila na gl. jedru na hvatišta (oslonce). Geometrijsko težište samo je otprilike težište sile generirane na jedru. Kako je jedro kontinuirano "oslonjeno" po jarbolu, taj dio (cca 1/3 otpada samo na jarbol i točke 1 i 2) dok se s preostale 2/3 djeluje na točku 3 (i 2, naravno, ali sada se njime ne bavimo) tj. stražnji rogalj. Ali  ... kako jedro ne "vuče" na cijeloj površini jednako, tj. na svakoj jako maloj površini ne djeluje srazmjerno manja sila, niti po smijeru niti po intenzitetu, za stvarni rezultat to bi trebalo uzeti u obzir, no to bi nas odvuklo u područje "više" matematike a i ne bi bitno promijenilo aproksimaciju, barem ne za ovaj slučaj. Po mom osjećaju ono je malo naprijed od ovoga T_BC . 



Na slici 3 naglasio bih slučaj "A", kada je hvatište krata ispod bumu "iza", da ako zatežemo bazu po "osjećaju mišića" i još malo dodamo (naravno da smo pretjerali!!) jer drugi je krat i "strah se uvlači u kosti", povećavajući silu do cca 60 "nečega" (s cijelim jedrom smo imali 56,2), imat ćemo silu u dijelu zelenom od cca 176,0 "nečega", dakle više 3x od "normalne" zategnutosti baze. Može li to konop (ali i okov buma zbog nastalog momenta) izdržati? Ako da, sve u redu.
Napomena:
U skicama (planovima sila) nisu uzete u obzir sile prednaprezanja (baze) jedra. Kao da je jedro, kada nije pod opterećenjem vjetra, "zategnuto" po bazi sa silom 0,0, odnosno samo prihvaćeno.
Možda sam sada u još većim zabludama?

[jazavac]

pogledao sam kod mene, početak krata ide na okov ispod buma i ako povučeš okomicu sa oćeta na jedru taj je okov IZA tako da krat vuče jedro i dolje i natrag

[Dario]

vragec svaka cast na skicama, tj kako su nacrtane 

[dag]

Možda ti pomogne. Meni jest da odbacim (barem) jednu zabludu.

Koju zabludu?
Meni ti ovo sa skice ne funkcionira. Premalo zateze bazu pa ju ne mogu kontrolirati. Zakljucio sam da mi je rezultantanta previse usmjerena prema gore i isteze cijelo jedro kao da je skota genove, i samim tim preuzima dio uloge skote i vanga. To mi se cini nepotrebnim jer su i skota i vang i dalje normalno u funkciji bez obzira na krat (iako, istina, nestomanje efikasni), a ono sto zapravo fali je baza koje vise nema. Po logici stvari to znaci da treba nadomjestiti bazu!
Dobra je naravno ova komponenta koja vuce jedro i prema dolje jer malo rasterecuje klizac po bumu.

[Tin]

Hmmmm.... ako ti baza nije dovoljno zategnuta, zasto jednostavno kad ocet krata dodje do booma tj. jedro se po vertikali zategne koliko treba ne nastavis dalje napinjati uz pomicanje pasnjaka (ili kako si vec vezao konop za boom) uzduz booma prema krmi (treba mu mozda malo pomoci rukom da ga trenje ne hebe).

Znaci na dugoj Vragecovoj slici natezes krat dalje i ovaj crni konop koji ide oko booma pomices prema krmi. Po nekoj mojoj logici ako nema kamo u jednom smjeru (dolje) jer smo dosli do booma ici ce u drugom smjeru (prema krmi).

[vragec32]

U svoj prethodni post stavio sam (napisao) i dodatno pojašnjenje i još jednu slikicu.
Pa tko voli, nek' ...

[Darko]

Dag,
Kad zategneš krat jedro bi po bazi trebalo biti skroz zategnuto, znači makni okov nazad po bumu ako ga imaš, odnosno ako ti je slobodna baza jedra, veži krat oko buma i nategni pa ćeš dobit točnu optimalnu poziciju za premistit okov.
Šta se debljine konopa tiće, trebalo bi proć isto kao baza jedra. Kad je stvarno sranje onda se doda još jedan konop, ili velcro kroz krat i oko buma za svaki slučaj.
Vidio sam da se na jednom brodu razletio zadnji okov sa bocelima na bumu, i konop koji prolazi kroz lantinu je doslovce rastvorio aluminijsku lantinu po dužini nekih metar kao limenku.
Ne znam jel bio krat ili baza, al nije samo konop kritična točka, tako da je dobro kad stvarno dimi dodat još ovaj ekstra konop oko lantine, makar da rastereti malo silu sa konopa krata.

LP

[dag]

... treba mu mozda malo pomoci rukom da ga trenje ne hebe ...

Kad dimi, ne bih ti to preporucio. 

Znaci na dugoj Vragecovoj slici natezes krat dalje i ovaj crni konop koji ide oko booma pomices prema krmi. Po nekoj mojoj logici ako nema kamo u jednom smjeru (dolje) jer smo dosli do booma ici ce u drugom smjeru (prema krmi).

Nece ti to ici jer je otpor konopa na bumu prevelik da bi proklizao.

Dag, ...

Ponavljam se vec malo: nemam ja tu dilema, slozio sam upravo tako kako kazes, hvatiste pocetka konopa na bumu pomaknuto je puno vise prema krmi.
Konop ili velcro oko buma standardni je dio opreme na regatnim brodovima i dobro ga je primijeniti i na manje nabrijanima.

Dakle, prva slika je s punim glavnim jedrom, gdje imamo klizač u bumu (ili konopčić ili čičak traku kroz oćet i oko buma) ispod stražnjeg roglja, koji preuzima zelenu silu (62,5 "nečega", može i %), dok je baza zategnuta s 56,2 "nečega" (%).

Oprosti, kako si dosao do ovih brojeva?

[vragec32]

Oprosti, kako si dosao do ovih brojeva?

Misliš na ovu crnu silu, označenu s 100 (%) ili ove ostale komponente (crvene i zelene)?
Kako jednostavno a jasno odgovoriti? Radi drugih kojima je jedrenje možda još uvijek "magija", a čitat će ovo, probat ću odgovoriti više slikovito nego "pametno"  .

100 (%)?
Kao prvo, da li se možemo složiti da jedro kratimo kada nam je prevelika sila na jedru (pojačao je vjetar) za neko normalno jedrenje maksimalnom brzimom broda (vodena linija, oblik trupa i dr.)? Mislim da možemo.
Dakle, za neku maksimalnu (ili ciljanu) brzinu potrebna nam je uvijek poprilici ista sila, a za nju će trebati "trimati" glavno jedro preko stražnjeg roglja nekom silom - a to je ova 100(%). Kako raste snaga vjetra, tako smanjujemo površinu jedra, da bi uvijek bili oko tih 100%.

Smijer sile?
Zamisli da nemaš bum (ne daj Bože slomio si ga, pukao ti okov ili što već), a da moraš bi li mogao ploviti s glavnim? Recimo, negdje si stotinama milja od kopna. Kako bi ga trimao? Vjerojatno s ovom "crnom" silom (strelicom), u smijeru kao na skici, a intenziteta za puno jedro 100%, nešto slično kao za olujno glavno, vrlo slično kao što se trima đenova. Pretpostavljam da bi moga negdje na palubi u krmenom dijelu naći okov za provođenje pomoćnog riga ili možda škote. Taj se okov koristi i za sigurnosnu užad, bocele za spin i sl. Jasno, s ovim se ne moramo složiti, možda je na nekim brodovima to i nemoguće, ali teoretski  ... cijeli je opis zbog smijera sile kojom se mora zatezati jedro kako bi se postigao dobar trim odosno profil jedra, a to je nešto oko čega bi se trebali složiti. 

Komponente (crne, "100%") sile?
To je samo rastavljanje vektora sile na komponente poznatih smjerova (crveni i zeleni). Na jedro djelujemo crnom silom no to, jer imamo bum, dijelimo na komponentu prema dolje (na bum, zelena) i prema nazad (crvena). U konačnici, crvenu komponentu "svladavamo" bazom ili kratom a zelenu (kada je u smjeru glavne škote upravo tom veličinom sile) glavnom škotom.
Jasno, sve se to odnosi na jedro pod optrećenjem (100%), kada jedrimo, ne kada jedro trese ili kada nema vjetra. Tada nema te sile, samo je prisutna sila prednaprezanja jedra, ako je ima (u skicama je nema).