Članci

images Sigurno, pouzdano i provjereno sidrište, te jednostavna naplata veza putem mobitela ili kartice, bez suvišnih „natezanja“ sa ljudima u čamcima koji obilaze brodove i ubiru „harač“, želja je svakog nautičara. A ideja koja bi tu želju mogla pretvoriti u stvarnost nije daleko od realizacije. Projekt 'prepaid bova' nije nov, star je nekoliko godina i o njemu se u ACI-ju razmišlja već neko vrijeme, no dalje od razmišljanja i analiza u toj se tvrtki nije stiglo. A prema neslužbenim informacijama koje pristižu iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, ni do njih nije stigao nikakav konkretan zahtjev za pokretanje takvog projekta.


„ACI i dalje radi na projektu sidrišta s 'pametnim' bovama te valorizira različita tehnička rješenja i poslovne opcije njegove realizacije“ kratka je i štura rečenica koja je na mail Nautica Portala stigla iz centrale ACI-ja kada smo od njih zatražili informaciju do kuda se stiglo u razradi projekta 'prepaid' bova i kada bi prvi brodovi na Jadranu mogli koristiti takve priveze. Činjenica je, pak, da ACI već gotovo godinu dana nema stalnog predsjednika Uprave, nakon što je krajem prošle godine smijenjen Ante Violić, a Bruno Bonifačić, koji je početkom siječnja ove godine naslijedio Violića, u tom je stolcu sjedio tek pola godine i u srpnju je naprasno otišao sa funkcije. Od tada je mjesto predsjednika Uprave ACI-ja prazno, odnosno funkciju privremeno obnaša član Uprave Dražen Nikolić. „Obezglavljenost“ ACI-ja očito značajno utječe na poslovanje tvrtke, pa i na realizaciju ranije planiranih projekata, koji stoje i čekaju neka bolja vremena.

Bove već testirane, odgovor ACI-ja još se čeka

Za razliku od faze valorizacije, u kojoj se još uvijek nalazi ACI, zagrebačka tvrtka „Synergos Eko“ otišla je čak dva koraka dalje i već je ponudila razrađen projekt. No konačna odluka ACI-ja još se čeka. Dario Lovrić, direktor tvrtke „Synergos Eko“ Nautica Portalu je potvrdio da je njegova tvrtka ideju prepaid bova pod nazivom „Adria_bove“ predstavila u prvoj polovini ove godine upravo na inicijativu ACI-ja. Nesređena situacija u kojoj se nalazi ACI, kako je rekao, vjerojatno utječe na realizaciju projekta, no tvrtka ne gubi nadu u mogućnost konačnog ostvarenja svih planova. “I dalje vjerujemo kako postoji obostrani interes za njegovu realizaciju. Dapače, krajem kolovoza poslali smo pismo glede dogovorenog testiranja sustava u nekoj od ACI-jevih marina. Međutim, za sada, još uvijek čekamo povratnu informaciju“ potvrdio je Lovrić.

No „Synergos Eko“ ni u ovim mjesecima nije sjedio skrštenih ruku, pa je, iako odgovora od ACI-ja još uvijek nema, sam proveo testiranje sustava. „Sva ispitivanja su pokazala kako cijeli sustav odlično funkcionira, od bove i njezine elektronike do integracijskog IT-sustava. Posebno treba naglasiti kako se projekt ADRIA_BOVE ne sastoji isključivo od same bove, već je ona – doduše najvažniji, ali tek jedan dio i element cijelog projektiranog sustava“ objasnio je Lovrić. Cijeli sustav prepaid bova u potpunosti hrvatski proizvod, te da je njegova tvrtka, koja je razradila ideju, upravo pokrenula postupak patentne zaštite cijelog niza originalnih rješenja elemenata sustava. „Žao nam je što to nismo napravili s ACI-em kako je bilo planirano i dogovoreno u okviru zacrtanih rokova, a zbog kašnjenja u njihovom odlučivanju“ rekao je Lovrić.

Cilj: Ponuditi standardiziranu uslugu i pouzdan vez

No što je uopće projekt „Adria_bove“ i kako funkcionira? Lovrić objašnjava da je to precizno razrađen sustav informacijski povezanih bova, postavljenih prvenstveno po jadranskim otocima, koje bi služile za siguran privez brodica i jahti dužine od 8 do 30 metara, odnosno od 5 do 35 BRT. Osnovni je cilj projekta, kako je kazao, ponuditi siguran privez upravo tamo gdje ga nautičari žele i trebaju, a istovremeno povećati sigurnost i komfor prvenstveno za neiskusne nautičare i to kroz standardiziranu uslugu. Namjera je također proširiti ponudu vezova na za sada zanemarena područja pomorskog dobra, ali i rasteretiti dominantna sidrišta, odnosno najpopularnije lokacije za sidrenje u kojima se tijekom sezone stvara velika gužva.

Bove će biti postavljene pretežno u nenaseljenim uvalama koje svojim lokacijama i konfiguracijom odgovaraju kriterijima sigurnog privezišta, a svaka bova bit će opremljena elektroničkim sustavom koji omogućava centralizirano upravljanje vezovima s jednog mjesta, odnosno iz operativnog centra. Nautičari će u svakom trenutku moći dobiti informaciju o slobodnim bovama, ovisno o lokaciji željenog priveza i trenutnoj poziciji brodice ili jahte. Osnovna je ideja privez naplaćivati u trajanju od 6 do 24 sata, no sustav je moguće prilagoditi i naplati po satu.

Kao kad plaćate parking!

Naplata sidrenja vršit će se elektronskim putem, odnosno sustavom prepaid kartica ili uz pomoć mobitela. Svaka prepaid kartica ima svoj broj i upotrebljiva je sve dok na njoj imate dovoljno sredstava. Drugi oblik plaćanja veza je otvaranje svog računa unutar sustava „Adria_bove“ s kojeg će se povlačiti sredstva u slučaju korištenja usluge, a račun je moguće puniti uobičajenim e-banking transferima. I kod jednog i drugog načina korisnik će plaćati na način vrlo sličan uobičajenom sustavu plaćanja parkinga mobitelom. Prodaja prepaid kartica vršit će se uobičajenim kanalima koji su prihvatljivi nautičarima, odnosno u marinama, lučkim upravama i njihovim ispostavama, na benzinskim postajama koje pružaju uslugu prodaje goriva nautičarima, te u charter tvrtkama.

Na pitanje koliko se takvih bova planira postaviti duž jadranske obale, Lovrić odgovara kako je, obzirom na razvedenost obale i otoka, a uzimajući u obzir i kriterije održivog razvoja i poštivanje svih ekoloških standarda, na potezu od Umaga do Molunta moguće postaviti oko 10.000 takvih bova.

Osiguravajuće društvo pokrit će eventualne štete

Nismo propustili upitati Lovrića i hoće li se kvaliteta vezova i svih dijelova priveza (lanci, betonski blokovi ili metalni "ankori") redovno kontrolirati te hoće li tvrtka-vlasnik bove preuzeti odgovornost u slučaju da vez popusti i da se brod koji je koristio uslugu priveza ošteti? „Koliko nam je poznato, za sada ne postoji sustav nezavisnog nadzora dijelova veza na koncesioniranim sidrištima. Mi podržavamo takvu ideju, no smatramo da je ipak koncesionar taj koji bi trebao biti najodgovorniji za sigurnost plovila na privezu. U našem sustavu planiramo osiguranje s jednim osiguravajućim društvom kojim će se pokriti eventualne štete na plovilima u slučaju odgovornosti nas kao koncesionara“ naglasio je Lovrić.

Podatke poput konkretne cijene priveza, kao i kada možemo očekivati prve prepaid bove postavljene po jadranskim uvalama, nismo uspjeli dobiti. O njima je, naime, vrlo teško precizno govoriti sve do trenutka dok cijeli projekt iz faze planiranja ne preraste u konkretniju fazu izrade projektne dokumentacije, ishođenja lokacijskih dozvola, građevinskih radova oko postavljanja bova i instaliranja kompletnog prepaid sustava. A ta će faza očito ovisiti o konačnom odgovoru ACI-ja i njihovoj odluci žele li se uključiti u projekt. No u svakom slučaju treba pozdraviti uvođenje standardiziranog sustava pružanja usluga priveza, koji će zasigurno biti hvalevrijedan pomak u odnosu na sadašnji „šareni“ sistem priveza i naplate sidrenja koji nerijetko ovisi o dobroj (ili lošoj) volji koncesionara sidrišta ili pak pohlepi lokalne samouprave.

Nautica Portal

Foto: Synergos Eko