Tradicionalna Lošinjska regatna pasara

Autor jazavac, Studeni 27, 2008, 11:45:27 POSLIJEPODNE

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

jazavac

Eto, želja mi je da se u ovoj temi raspišu ljudi koji ponešto znaju o tradicionalnim jadranskim barkama, koji su na njima možda i jedrili, da nam ih približe, opišu i nau?e nas specifi?nostima tehnika jedrenja na njima. Dakle, svi koji ponešto znaju o gajetama, latinskom idru, rovinjskim batanama, lovranskom gucu, bracerama, itd, neka dignu jedra i izvuku crno-bijele fotografije... 8)
Za dvadeset godina, biti ?eš više razo?aran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.â€" MARK TWAIN

jazavac

Lošinjska regatna pasara

Na slikama se vidi da je površina jedara na regatnim pasarama bila poprili?na.





Iz pri?e jednog starog gospodina koji je u svojoj ranoj mladosti bio ?lan posade jedne pasare, saznao sam slijede?e:
Barka od 5 m imala je oko 25-30m2 jedrilja i tri ?lana posade: Kormilar, flokist i tre?i ?lan zadužen za pomicanje â€" pomi?nog balasta!!! To me vrlo iznenadilo; pomi?ni balast težio je oko 100-200kg (prema nekim informacijama i do 400, što mi je osobno pomalo ?udno), smješten na posebnim šinama na najširem djelu barke, pomicao se preko sistema koloturnika.
Za regate se koristilo uglavnom lošinjsko, marconi, u nekim tekstovima nazvano  i portugalsko jedro, koje se vidi na slikama i skicama, vrlo napredno za to doba. Istu snast koristili su i gucevi. Za ta jedra je karakteristi?no da se sošnjak (pik, pilun) podizao paralelno sa jarbolom, a jedro je zapravo trokutasto, poput današnjih modernih jedara. Bila su pamu?na, od inleta, gusto tkanog platna koje se koristilo i za izradu jastu?nica.
Na barkama za ostale namjene osim lošinjskog, koristila su se još uglavnom oglavna jedra, isto u kombinaciji sa flokom, sa baštunom i bez, i izuzetno  rijetko latinska jedra.











    Oplata (madiri) su vrlo tanki, oko 1cm,  kao i rebra (korbe), kako bi barka bila što lakša. Za usporedbu, obi?ne su barke imale madire debljine 20-25mm.
   Kobilica je bila duga, po cijeloj duljini korita, i nešto povišena, ?ak sam ?uo pri?e i o tome kako su prije regate na obi?nim barkama stavljali dodatke kojima bi dobili dublju kolombu. Kormilo je tako?er bilo duboko, još dublje nego kobilica.
   Barke su relativno široke, šire nego primjerice ?uvene puntarske (Punat, otok Krk) pasare, i ve? sam naveo, prejedrene. Uzrok tome možemo prona?i u karakteristikama malološinjskog zaljeva. Uvala duga oko 3NM, uska, sa pretežno slabim termi?kim vjetrovima iz W i NW smjera (regatavalo se uglavnom ljeti), ponekad SE i S vjetar,  koji ne uspijeva stvoriti ve?e valove (ne?emo sad o buri, tramontani i neverama).













Koliko mi je poznato, lošinjska pasara bila je cijenjena i u nekim dijelovima zapadne Istre, gdje su ih za ribolov naru?ivali istarski ribari.

Ako je nekome poznato da se ista snast koristila još negdje na Jadranu, te da se još negdje regatavalo pasarama (znam još jedino za Krk),  bilo bi zgodno da to ovdje malo opiše, ili ?ak dokumentira kojom fotkom.

Flok je kod letanja izuzetno važan. Škota floka se ne popušta sve dok jedro ne prihvati vjetar na suprotnim uzdama, i tek se tada i flok prebacuje (valjda otud i naziv letno jedro). Naime, samo kormilo nije dovoljno da okrene barku zbog duga?ke uzdužne kobilice, osobito pri manjim brzinama.

Na predzadnjoj slici je 4m pasara na kojoj sam nau?io jedriti, uz napomenu da nije klasi?na lošinjska regatna pasara, ve? obi?na, nešto izmijenjenog, modernijeg stila. Jedro je od barke od 3m, flok bez baštuna i improviziran od jednog starog jedra.



Na zadnjoj  slici je moja posljednja barka (prije krstaša),  napravljena po uzoru na barke koje su se koristile u Nerezinama na otoku Lošinju za ribolov i prijevoz tereta (uglavnom drveta za ogrijev, maslina i sl). Opremili smo ju modernim dakronskim jedrima i drvenim jarbolom sa kanalom za kliza?e. Naknadno sam dodao i kolombu sa 100kg balasta.






Za dvadeset godina, biti ?eš više razo?aran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.â€" MARK TWAIN

Dario

#2
prekrasan clanak , sutra cu ga jos jednom detaljnije procitati

sta si sve ove skice ti crtao? 

jazavac

#3
 :D jesam, to sam radio za lošinjski  muzej, kad je pokrenuta inicijativa da se napravi replika lošinjske regatne pasare. Nadam se da ?e projekt uspijeti, kao i sli?ni u Rovinju, Komiži, Lovranu, da ne pri?am o latinskom idru... 8)
Za dvadeset godina, biti ?eš više razo?aran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.â€" MARK TWAIN

Dario

sretno sa projektom

i slike su odlicne, mogu samo zamislit te stare brodove dok jedre

GRINGO_ZD

Citat: jazavac  u Studeni 28, 2008, 12:27:08 PRIJEPODNE
Lošinjska regatna pasara
Flok je kod letanja izuzetno važan. Škota floka se ne popušta sve dok jedro ne prihvati vjetar na suprotnim uzdama, i tek se tada i flok prebacuje (valjda otud i naziv letno jedro).

Vrlo zanimljivo, nešto sli?no a možda i isto se koristi na krstašima i danas....... flok/genovu držiš zategnutu na "starim" uzdama sve dok ne primi vjetar sa konte i onda naglo puštaš. Dupla korist; brod brže i lakše okrene, a vjetar "sam" prebaci jedro i ako je tip na škoti  floka/genove brz u "kupljenju" škote, kod manjih brodova može zategnuti bez ru?ice vin?a
Leo

jazavac

Ja na svom krstašu u pravilu puštam škotu ?im genova zatreperi. Ako zakasnim(o) previše me baci u poju. Možda to vrijedi za teže ili 'obiteljski' koncipirane brodove ili one sa duljom kobilicom? Kako je na starim krstašima-oldtimerima?
Kako se leta sa latinskim idrom? Negdje sam pro?itao da se pomaže veslom. To sam i ja morao po slabom vjetru raditi na staroj pasari jer je flok bio premalen i bez baštuna.
Za dvadeset godina, biti ?eš više razo?aran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.â€" MARK TWAIN

stibra

#7
Trenutak puštanja prednjeg jedra u letanju ovisi o tipu jedrilice i vjetru i nema generalne preporuke, ali uglavnom uz malo vježbe i uz pomo? osje?aja ili pak GPS-a se može vidjeti što je optimalno za taj trenutak. Generalno pravilo je na lakšem vjetru i tromijim brodovima puštati jedro kasnije kako bi pomoglo okretanju broda bez upotrebe previše kormila, a na ja?em vjetru ranije.

jazavac

Zar ovdje nema nikoga ko je bar jdnom zajdrio na nekoj od regata latinskog idra?  :(
Za dvadeset godina, biti ?eš više razo?aran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.â€" MARK TWAIN

matoi

Sjajan ?lanak Jazavac!

Mislim da bi bilo vrijedno da ga ubaciš u hrvatsku wikipediju:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Prijava

Pozdrav!

Mato