PO?etak sportskog jedrenja u hrvatskoj

Autor Dario, Prosinac 26, 2008, 04:14:06 POSLIJEPODNE

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

Dario

Vrlo zna?ajna godina za jedrili?arski sport u Hrvatskoj i Dalmaciji bila je 1890. godina. Te je godine osnovan prvi vesla?ki i jedrili?arski klub «Adria» u Splitu.. Klub je 20. srpnja 1890. godine osnovao dr. Petar Kamber koji je bio javni bilježnik u Splitu. Gra?ani Splita obaviješteni su o radu kluba putem tiska i na pozivu za u?lanjenje u klub od 11. kolovoza 1890. klub se naziva «Rowing & Yachting Club Adria». Poslovni jezik kluba bio je engleski - pour egalitÄ• - zbog jednakosti, jer su ?lanovi bili ve?inom iz imu?nih talijanskih i hrvatskih obitelji, te su se primali ?lanovi samo iz odre?enih društvenih krugova, što je na kraju i dovelo do sportskog neuspjeha i raspada kluba 1928. godine.
Prvi službeni jedrili?arski klub koji je 2004. godine proslavio 80 godina kontinuiranog djelovanja je Jedrili?arski klub Labud, koji je službeno zapo?eo s radom 11. studenoga 1924. godine.
   Klub su osnovali splitski gimnazijalci koji su na prvoj osniva?koj skupštini po?etkom 1925. godine me?u sobom izabrali za prvog predsjednika Jakova Kirhmajera. No, ve? idu?e godine su, u želji da «Labudu» rašire krila, za ovu važnu funkciju molili uglednog gra?anina - inž. Žarka Deškovi?a. Tijekom 15 godina, koliko je vršio ulogu predsjednika «Labuda», inž. Deškovi? je od u?eni?kih snova uspio utemeljiti europski klub gra?anskog karaktera, koji je sudjelovao na me?unarodnim natjecanjima vec prije II. svjetskog rata, te ?iji je reprezentativac Karlo Baumann 1936. godine nastupio na Olimpijskim igrama u Berlinu.


pelig

Uz napomenu da je u to doba ve? bilo jedrili?arskih klubova u Krku i Puli, predložio bih seljenje teme u rubriku Povijest pomorstva.

pelig

Citat: Dario  u Prosinac 26, 2008, 04:14:06 POSLIJEPODNE
...Prvi službeni jedrili?arski klub koji je 2004. godine proslavio 80 godina kontinuiranog djelovanja je Jedrili?arski klub Labud, koji je službeno zapo?eo s radom 11. studenoga 1924. godine.
   Klub su osnovali splitski gimnazijalci koji su na prvoj osniva?koj skupštini po?etkom 1925. godine me?u sobom izabrali za prvog predsjednika Jakova Kirhmajera. No, ve? idu?e godine su, u želji da «Labudu» rašire krila, za ovu važnu funkciju molili uglednog gra?anina - inž. Žarka Deškovi?a. Tijekom 15 godina, koliko je vršio ulogu predsjednika «Labuda», inž. Deškovi? je od u?eni?kih snova uspio utemeljiti europski klub gra?anskog karaktera, koji je sudjelovao na me?unarodnim natjecanjima vec prije II. svjetskog rata, te ?iji je reprezentativac Karlo Baumann 1936. godine nastupio na Olimpijskim igrama u Berlinu.

Evo iz Slobodne prepisujem ponešto o Karlu Baumannu (https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/636490/nevjerojatna-zivotna-prica-karla-baumanna-prosao-je-bezbroj-zahjetvnih-zarona-ali-u-cetrdesetoj-se-utopio-u-39zlici-vode39-i-naocigled-publike-39slobodna39-je-zbog-tragicne-vijesti-zaustavila-rotaciju-a-na-sprovod-su-mu-dosle-desetine-tisu):

U Splitu je prvo bio u "Labuda". Kao osamnaestogodišnjak 1932. godine osvojio je Mrduju na "Ledi II". Na drugoj Viškoj 1935. prvi je stigao u Split u 4.40 ujutro i osvojio pehar, natjecanja su nebrojena, a Karlo je pozvan i na Europsko prvenstvo 1935. godine na Balaton - osvojio je titulu prvaka Europe! I time osigurao nastup na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine.

Iako je to još u vrijeme studija, natje?e se u jedrenju gdje god stigne, i ?esto pobje?uje, a 1936. opet s Karlom Kirhmajerom, u ?ijoj je posadi bio kormilar, pobje?uje na Viškoj regati. Oko odlaska na Olimpijadu, za što mu je vrata otvorilo Europsko prvenstvo, a predložio ga JK "Labud" bilo je peripetija, no uza sve goleme prepreke ne bi on bio Karlo Baumann da na Olimpijadu nije dospio! Bez logistike i broda, vrlo skromno!
Zbog nesuglasica napušta "Labud", uklju?uje se u dubrova?ki "Argossy", studira u Zagrebu ali ipak živi u Splitu i uklju?uje se u tadašnji PBD "Split". Osnovao je jedrili?arsku sekciju, bio trener, pedagog, teoreti?ar. Škveru je darovao stotine volonterskih sati rada, pokrenuo gradnju flote klupskih jedrilica, ?etiri "O-jole" i ?etiri "šljuke", u ?emu sura?uje s kolegama s europskih regata na kojima i dalje revno sudjeluje, a intenzivno radi na sustavu regatnih pravila.

?etrdesete se opet vra?a u "Labud"... Uskoro se osniva i Hrvatski jedrili?arski savez...