"PREMUDA"

Autor Leo, Prosinac 11, 2012, 01:13:12 POSLIJEPODNE

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

paagus

A evo kako pjevaju motori kakvi su ugra?eni i na Premudu (ex Tuzla) i na Tijat (ex Ohrid) - dobri stari dvotaktaši.  (nije snimljeno na Premudi, ali je to baš Sulzer 6TW 24)

Sulzer 6 TW 24 Schwyz

Sam Bog zna koliko su oni sa Premude hiljada sati odradili od te 1956. kad su isporu?eni.    anim37
Paagus

Strici

TakaaaTakaaaTakaaa. Isto ko Burmeister. A jel mu je zadnji cilindar služi i kao kompresor? (za punjenje spremnika zraka za start)
Ne optere?ujte se previše akumulatorima! Permanent magneti i superkondenzatori su budu?nost !!!

more

Citat: Leo  u Prosinac 11, 2012, 11:39:30 POSLIJEPODNE
Dobro, nije baš tako , nit su svi varovi isti i tehnika varova se znatno razvila a kod aviona ima niz novih tehnologija pogotovo s kompozitima.
Kad je ra?en Eifelov toran varenje je bilo u povojima.

Što nije baš tako da kod snažnih dinami?kih optere?enja zavareni spoj ima manju pouzdanost od zakivanog? Ako je tako, onda zašto se kod gradnje trupa aviona ne koristi tehnologija zavarivanja (termi?ki postupak)? Kompoziti se u velikoj mjeri koriste u avionskoj industriji tamo gdje nije nužno koristiti tehnologiju zakivanja (hladan postupak). Sateliti su isklju?ivo gra?eni tehnološkim postupkom ljepljenja (hladan postupak - nema strukturnih promjena materijala).

estan

More, nisi pro?itao moj post, gdje sam rekao da ga u rubriku povijest pomorstva potpuno kvalificira ?injenica da je spajan na rebatine (možda me tko nije razumio, to su zakovice). Taj posupak bio je pouzdan, ali jako naporan za one koji su radili i svi vrlo brzo oglušili, a pod starije dane bili sasvim gluhi.

Leo

Opet odlazimo dijelom OT ali neophodno je razjasniti neke stvari.
Ne mogu shvatiti zašto se uporno ide na onu da su stari materijali , stare metode bolje od suvremenih? po onoj "ee, nekad je bilo bolje"
Ali vratimo se na temu zakivanja/zavarivanja
O aluminiju nemam previše informacija ali o ?eliku ponešto da:
prednost vara nad zakovicama

  var                                                   zakovice
linearno spajanje                                       to?kasto spajanje
jednoliko optere?enje                                 nejednoliko (koncentrirano) optere?enje
elementi u spoju u ravnini                           elementi spoja u više ravnina, pojava posmika
nema viška materijala                                  potreban znatan višak materijala, znatna dodatna težina spojnih elemenata
viši stupanj automatizacije - brzo               složenija operacija - sporije
jeftiniji rad                                                    skuplji rad
jeftiniji marerijal                                           skuplji materijal
jeftinije spojno sredstvo                             skuplje spojno sredstvo


?injenica da kod vara dolazi do odre?enih izmjena u sastavu prou?ena je i dobro obra?ena te se pri prora?unu vrova uzima u obzir.
Ukoliko se rupe za zakovice ne izvode bušenjem ve? izbijanjem tako?er dolazi do odre?enih  lokalnih izmjena u materijalu oko rupe, na najnezgodnijem dijelu gdje se prenosi optere?enje sa zakovice. (Mislim da je to bio jedan od uzroka u nizu slu?ajeva pucanja na tla?nim kotlovima spajanim zakovicama)

sve vrste narastavljivih spojeva, var  ljepljenje, mogu biti "sakriveni" dok rastavljivi spojevi , zakovica, vijak, moraju biti dostupni, pregledivi

Iz navedenog razloga gdjegod je to mogu?e konstrukcije ili sklopovi koje je mogu?e izvesti u pogonima, u kontroliranim uvjetima izvode se u varenoj izvedbi a samo ukoliko je potrebno izvesti u više djelova zbog prijenosa i montaže, tada se ti spojevi izvode rastavljivi <8uglavnom vij?ani) time se osigurava najekonomi?nija izvedba.



matoi

Citat: paagus  u Prosinac 12, 2012, 12:00:24 PRIJEPODNE
A evo kako pjevaju motori kakvi su ugra?eni i na Premudu (ex Tuzla) i na Tijat (ex Ohrid) - dobri stari dvotaktaši.

Da li netko zna nešto o Tijatu, gdje je gra?en, ?iji i kakav je to projekt bio?
Tnx, pozdrav
m


Strici

#17
Za znatiželjne, perfektan link. Upravo sam pogledao podatke za "Kijac", broda kojim sam se na moru sreo i pitao se ?iji, za što itd (moram ga pokazati, ali kad do?em doma, tanker, meni se svi?a). Naravno da ne spada u povijest pomorstva, a i sve piše u tom linku, registru hrvarskih brodova, ?ak i da ima zakretni propeler, dakle nema kop?e. No pogledajte kako izgleda jedan mali tanker, prili?np moderan, neobi?no obojen:
         
     Susret na moru podalje od obale:
         

         
I ovaj nije tradicija:

         
  "Barbara" sa ukrasnim jarbolima. Sve piše u linku o registru brodova, samo ne da ima jarbole. Zato ih i ne koristi :angel02
A "Premuda", jel prekretna mašina ili ima kop?u?
Ne optere?ujte se previše akumulatorima! Permanent magneti i superkondenzatori su budu?nost !!!

estan

Spajanje oplate broda zakovicama je dio pomorske povijesti i uvijek je lijepo vidjeti takav brod dobro o?uvan i još uvijek u funkciji. Naravno, takav na?in rada je zastario i ima puno mana, od kojih je najgora u?inak na zdravlje radnika u brodogradilištu, tj. gubitak sluha, a i ina?e je posao bio strašno naporan. Naporan je posao u škveru i kad se vari, ali ipak znatno manje. Ipak, vještinu izrade zakivanih spojeva treba sa?uvati u odre?enoj mjeri, radi restauracije malobrojnih preostalih takvih brodova i eventualne izrade replika.

more

Leo. To?no je sve što si naveo, nedostaje samo jedan parametar, a to je visoka pouzdanost. Poznato je da su atomi metala vezani u obliku kristala kao i to da jedino legirani imaju tehni?ku upotrebljivost. Kod ?elika npr, osnovni kristal u rešetci uz atome Fe  sadrži i atome C ?iji je promjer puno manji pa se nalazi u me?uprostorima, v. sl. 1. Kod termi?kog postupka spajanja u nastaloj litini miješaju se atomi obaju osnovnih metala s atomima dodatnog metala (ako se koristi elektroda) te s atomima legirnog elementa (kod ?e u osnovi je C), v. dubinu uvara na slici 2. Prilikom hla?enja, atomima se smanjuje energija vibracije ?ime se stvara uvjet za sjedinjavanje svih tih atoma u obliku kristala. Pri tome o brzini hla?enja ?e ovisiti da li ?e atom C potpuno sjesti u rešetku. Ako ne sjedne do?i ?e do distorzije rešetke tj do pojave unutarnje napetosti koja se ispoljuje u pove?anju tvrdo?e odnosno u opasnost loma kod jakog dinami?kog optere?enja. U praksi je kontrola procesa kristalizacije u cijelom prostoru nemogu?a. te s toga i velika pouzdanost takvog spoja.
U vezi pouzdanosti spoja dobivenog zavarivanjem navodiš da se to rješava primjenom korektivnih empirijskih parametara, što je tako?er to?no. Ali sigurno je da bi kod trupa aviona, koji je izložen vrlo jakim dinami?kim naprezanjima, takvi empirijski parametri rezultirali tolikom debljinom lima da bi masa trupa bila ve?a nego kod tehnološkog postupka zakivanja.

sl.1 - gra?a kristala




sl. 2 - dubina uvara