"PREMUDA"

Autor Leo, Prosinac 11, 2012, 01:13:12 POSLIJEPODNE

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

Leo

Cini mi se da sam rekao da Ne govorim za aluminij vec za celik :)
Koliko znam velika vecina brodova radjeno je od celika.
Govoreci naravno o komercijalnim (putnickim i teretnim) brodovima.

more

I to je to?no!! Ali subjekt je bio spoj metala i ja sam objasnio zašto je zavareni spoj nepouzdaniji od zakivanog na primjeru ?elika, ali to važi i za sve ostale konstruktivne metale, odnosno za termi?ki postupak spajanja metala (tu je uklju?en i postupak spajanja laserskom zrakom i elektronskim snopom - problem klju?anice).
Ina?e, kod konstrukcija, funkcija rasta troškova u odnosu na stupanj pouzdanosti odnosno kvaliteti je eksponencijalna (mislim da raste s tre?om potencijom). A komercijalni brodovi imaju relativno nizak stupanj pouzdanosti, v. klasu kvalitete zavarenih spojeva prema EN 5847, te su kona?no postali potrošna roba. Radi orjentacije, zavareni spojevi postroja (šasije) teretnih vozila imaju relativno zna?ajnu višu klasu kvalitete.

pelig

Evo vidim da Jadrolinija planira povu?i iz uporabe i poslijednje od ovih lijepih i pouzdanih brodova. Umjesto njih planiraju se zamjenski, elektri?ni brodovi. Dakle, opet ?emo dobiti nešto glomazno, velikog deplasmana i upitne pouzdanosti. Brodove koji ?e uglavnom stajati privezani uz obalu i puniti baterije. Tako je to kod Jadrolinije. Troškove ?e pokriti država.

https://www.novilist.hr/novosti/velik-interes-skverova-za-gradnju-elektricnih-brodova-jadrolinije-stiglo-je-sedam-ponuda-domacih-i-stranih/?meta_refresh=true


Groff

Ne?e bit vezani, imat ?e dizel agtegat na krmi  :binkybaby:

pelig

Jadrolinijin brod »Tijat«, nakon 68 godina službe je zahvaljujući širokoj građanskoj inicijativi okupljenoj u grupi »Tijat u srcu« te podršci Šibensko-kninske županije prodan za nekih 30 tisuća €. Novi vlasnik broda je Šibensko-kninska županija, koja planira napraviti ploveći muzej, ali koji će i dalje biti u funkciji prijevoza putnika.

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/otoci/tijat-ipak-nece-u-rezaliste-vrijedni-brod-trebao-bi-dobiti-novu-funkciju-do-iduce-turisticke-sezone/

Iz teksta jedna velika istina:
Za »Galeb« se vežu i političke konotacije, a mi to ne želimo i one su bespredmetne kad su brodovi u pitanju. Po meni je jedina greška kod »Galeba« to što neće ploviti, jer tada prestaje biti brod i postaje samo zgrada kraj obale. »Tijat« će ploviti, što je nama bilo iznimno važno

Strici

A što se Galeba tiče, bio sam na njemu kao kadet i proživljavao pravi mladomornarski život. Ali i doživio najteži dan u životu.
Spavali smo u skupnim spavaonicama u krmi broda naravno u visaljkama, a još i danas nisam zaboravio vibraciju krme (razlog sam opiaso tamo negdje gdje sam pisao o kormilima). Polagao na krmi ispit iz pomorstva i ispravno izveo sve čvorove koje sam trebao za ispit "zavuzlati". To je bilo negdje 1963 g ako se ne varam, a najteži dan mi je bio kad nas je Galeb iskrcao u Novalji pa otplovio oko rta Luna u Paški zaljev, a mi pješice od Novalje do grada Paga i to u srpnju (1964?).
Užas koje li vrućine u onom kamenjaru. Uglavnom smo hodali između usijanih suhozidova, a onih pola litre vode koliko je svaki imao smo popili prvih pola sata tog usiljenog marša. Galeb je doplovio u Paški zaljev i plutao i polako plovio prateći kadete u hodu, te sakupljao one koji su kolaborirali, a motorni čamac ih odvezao na brod. I dam sam mislio pasti tako da me prebace u ambulantu  na brod. Iako mi je bilo užasno teško, ipak sam izdržao do grada Paga, a navečer sam izašao na ples u paškom hotelu.
Neki govore da na Pagu nema slatke žive vode. Osim onih slatkovodnih jezera ima slatke "žive" vode.
Naime nadomak Paga uz tada bijelu cesti primijetili smo neka mokra mjesta. U očaju iznemoglo žedni kopali smo taj pijesak i pili onako zamućenu vodu koja je tamo polako izbijala.
Inače je Pag za mene jedan od najzanimljivijih otoka, a Galeb tada bio relativno "luksuzan" brod.
Ne optere?ujte se previše akumulatorima! Permanent magneti i superkondenzatori su budu?nost !!!