Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima

Autor gp333, Travanj 07, 2018, 01:44:55 POSLIJEPODNE

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

gp333

Takodjer evo sto bi se desilo u ovom slucaju:

BiH drzavljanin ima firmu na Malti i ta firma je vlasnik broda koji nije platio PDV. Brod ima EU Malta zastavu i dolazi u RH.

Evo kako bi se on "proveo"  :toothy4:

dmeter

Citat: gp333  u Travanj 09, 2018, 10:42:37 PRIJEPODNE
Takodjer evo sto bi se desilo u ovom slucaju:

BiH drzavljanin ima firmu na Malti i ta firma je vlasnik broda koji nije platio PDV. Brod ima EU Malta zastavu i dolazi u RH.

Evo kako bi se on "proveo"  :toothy4:
Morao bi donjeti isje?ke da ti je pla?eno mirovinsko i zdrastveno u Malti i Matrikula.

Sportski aktivni klubovi Ve?inom im grad kupi opremu plati PDV i da na korištenje.
U JK Strožancu je pla?en PDV  ali mogu proivjerit

gp333

Morao bi donjeti isje?ke da ti je pla?eno mirovinsko i zdrastveno u Malti i Matrikula.
RE: ma bah.. upitno je da neka zemlja stranog drzavljana ima pravo pitat takve stvari. To mozes pitat samo svog drzavljana

a da ne spominjemo da u pola zemalja svijeta nisi obavezan placat mirovinsko i zdravstveno, pocevsi od USA pa nadalje... Po tome savjetu ni jedan USA drzavljan nebi uplovio u RH doslovce!


Sportski aktivni klubovi Ve?inom im grad kupi opremu plati PDV i da na korištenje.
RE: i super, onda osnujem klub pa da mi kupe... ma nije ni to tocno bas... kupe tima koji su vise pri drzavi i stari klubovi. To sto imas udruga tipa klub ne znaci da ce ti grad kupit ikakvu opremu!


U JK Strožancu je pla?en PDV  ali mogu proivjerit
RE: nema potrebe... nemoj se muciti :-) to sto smo govorili su te neka hipotetske opcije...


Zakljucak je da mozda na neprofitni klub nekako "izvrda"
ili ako imas i jos neko drzavljanstvo, a sve ostalo je HR dobrano pokrila; Za porez smo spremni. To nema ikakave brige.

dmeter

Raspitao sam se. Znaš da ima  ECO 12 metara regatna.Brodici je pla?en PDV i dan je samo od vlasnika na korištenje klubu.sad je problem uprkos ugovoru o korištenju i održavanju. Znaš da ga je bura potopila i razbila u lu?ici. JK nema velike prihode.
Obavljenim ulaganjima zakupoprimac je pove?ao vrijednost poslovnog prostora, a raskidom Ugovora o zakupu zakupodavac dolazi u posjed tako ure?enog poslovnog prostora. Prema tome, ako je zakupoprimac koristio pravo na odbitak pretporeza zara?unanog na izvršeno ulaganje, smatramo da po raskidu ugovora o zakupu zakupoprimac treba izvršiti obra?un ukupnih ulaganja koja je imao tijekom trajanja zakupa i obra?unati porez na dodanu vrijednost na vrijednost ukupno izvršenih ulaganja u smislu odredbe ?lanka 2. stavak 1, to?ka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, neovisno o tome što, kako je navedeno u upitu, nema prema ugovoru pravo zakupodavcu zara?unati ulaganje u tu?u imovinu.

Sukladno ?lanku 5. stavku 1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08. i 80/10.) porezna osnovica je dobit koja se utvr?uje prema ra?unovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obra?una poreza na dobit, uve?ana i umanjena prema odredbama toga Zakona.

?lankom 11. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09. i 123/10.) propisano je da se rashodima razdoblja za koje se utvr?uje porez (porezno razdoblje), sukladno ?lanku 5. stavak 1. Zakona o porezu na dobit smatraju smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu pove?anja prihoda odnosno dobiti.

Odredbama ?lanaka 10. stavka 1. Op?eg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08.) propisano je da se porezne ?injenice utvr?uju prema njihovoj gospodarskoj biti.

Hrvatski standard financijskog izvještavanja broj 5 - Dugotrajna nematerijalna imovina (Nar. nov., br. 30/08, i 4/09,; dalje u tekstu HSFI 5) pod to?kama 5., 6., i 7. navodi da se neku nematerijalnu imovinu treba priznati samo ako je vjerojatno da ?e budu?e ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati poduzetniku, i ako se trošak nabave te imovine može pouzdano izmjeriti. Poduzetnik treba procijeniti vjerojatnost o?ekivanih budu?ih ekonomskih koristi koriste?i razumne i prihvatljive pretpostavke koje predstavljaju najbolju procjenu menadžmenta da se postave ekonomski uvjeti koji ?e postojati tijekom vijeka uporabe te imovine. Poduzetnik koristi prosudbu da procijeni stupanj izvjesnosti u svezi priljeva budu?ih ekonomskih koristi koji se mogu pripisati upotrebi neke imovine na temelju dokaza raspoloživih u vrijeme po?etnog priznavanja, s tim da se ve?e zna?enje pridaje vanjskim dokazima.

Sukladno to?ki 30. MSFI-a 5 ostatak vrijednosti nematerijalne imovine s odre?enim korisnim vijekom trajanja treba biti nula, osim ako: (a) postoji obveza tre?e strane da ?e tu imovinu kupiti na kraju vijeka uporabe, ili (b) postoji aktivno tržište za tu imovinu, i: (i) ostatak vrijednosti se može odrediti prema tržištu, i (ii) vjerojatno je da ?e takvo tržište postojati na kraju vijeka uporabe te imovine.

Nematerijalna imovina se prestaje priznavati sukladno to?ki 37. HSFI-a 5 kada nisu ispunjeni uvjeti iz to?ke 5. toga standarda, a osobito: prilikom otu?enja, ili kada se ne o?ekuju budu?e ekonomske koristi od uporabe ili otu?enja. Dok to?ka 38. toga standarda propisuje da se rashodi ili prihodi koji proizlaze iz povla?enja ili otu?enja nematerijalne imovine priznaju u skladu s HSFI 6 - Dugotrajna materijalna imovina. HSF115 - Prihodi i HSF116 - Rashodi.

Sukladno to?kama 11. i 12. HSFI 16 rashodi se priznaju u ra?unu dobiti i gubitka kada smanjenje budu?ih ekonomskih koristi proizlazi iz smanjenja imovine ili pove?anja obveza i koje se može pouzdano izmjeriti. To zna?i da se priznavanje rashoda pojavljuje istodobno s priznavanjem pove?anja obveza ili smanjenja imovine. Rashodi se priznaju u ra?unu dobiti i gubitka na temelju izravne povezanosti izme?u nastalih troškova i odre?ene stavke prihoda. Ovaj proces se obi?no naziva su?eljavanje rashoda s prihodima, uklju?uje istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koji prolazi izravno ili zajedni?ki iz istih transakcija ili drugih doga?aja; primjerice, razni elementi rashoda koji ?ine trošak prodanih proizvoda priznaju se istodobno kad i prihod od prodaje proizvoda.

Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Nar. nov., br. 91/96., 124/97., 174/04. i 38/09.) ?lankom 4. stavcima 1. i 2. propisuje da se zakup poslovnog prostora zasniva ugovorom o zakupu. Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklapa se u pismenom obliku.

?lanak 5. stavak 1. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora propisuje da se ugovorom o zakupu poslovnog prostora zakupodavac obvezuje predati zakupniku odre?eni poslovni prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za to ugovorenu zakupninu. Nadalje stavak 2. to?ka 8. navedenog Zakona propisuje da ugovor o zakupu u pravilu sadrži odredbe o prestanku ugovora, posebno o otkazu i otkaznim rokovima.

Prema navedenom, ugovorom u zakupu poslovnog prostora utvr?uje se zakupoprimcu pravo korištenja tu?e imovine te se i ulaganja u zakupljeni poslovni prostor smatraju ulaganjem u pravo korištenja. Ulaganja u zakupljeni poslovni prostor koja su po svom sadržaju investicijskog karaktera, a koja su opravdana, odnosno koja se u?injena u svrhu boljeg iskorištavanja poslovnog prostora s ciljem ostvarivanja prihoda, s poreznog aspekta se mogu smatrati porezno priznatim rashodom, ali tijekom razdoblja u kojem je utvr?eno pravo korištenja imovine i ako se izravno mogu povezati s odre?enim stavkama prihoda. Takva ulaganja se uobi?ajeno razmatraju kao ulaganja u nematerijalnu imovinu, odnosno kao ulaganja na tu?oj imovini radi poboljšanja u tijeku ugovora o dugoro?nom najmu.

Prema navodima iz upita, zakupodavac i zakupoprimac su sklopili ugovor o zakupu poslovnog prostora prema kojem zakupoprimac preuzima obvezu ulaganja u poslovni prostor, me?utim u slu?aju prijevremenog raskida ugovora o zakupu zakupoprimac nama pravo zara?unati zakupodavcu izvršena ulaganja, niti je obvezan poslovni prostor vratiti u prvobitno stanje, dakle izvršena ulaganja se bez ikakve naknade predaju zakupodavcu. Nadalje, nije navedeno zašto je zakupoprimac pristao na sklapanje ugovora o zakupu prema kojemu isti preuzima sve rizike u slu?aju prijevremenog raskida ugovora o zakupu.

Sijedom navedenoga, u predmetnom slu?aju dio neamortiziranog ulaganja izvršenog na tu?oj imovini, a za koja je razvidno da se ostatak vrijednosti, odnosno neamortiziranog dijela ulaganja može utvrditi prema tržišnim vrijednostima ne može biti porezno priznati rashod, odnosno za priznavanje rashoda nisu ispunjeni uvjeti propisani naprijed navedenim propisima koji se odnose na su?eljavanje rashoda s stavkama prihoda.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi


Uglavnom sad ECO leži na mulu i obnavlja se u kešu,donacijom i pla?enim PDV

dmeter

Idemo dalje.
da bi na tu sportsku udrugu ti registrirao brodicu sportsku naravno.

moraš napravit plan korištenja treninga i regata.
radni nalog za trening s popisom ?lanova(moraju i odraditi neke regate poslije pogotovo djeca)biti ?lanovi kluba ili nekog drugog kluba.
Odraditi regate barem svako 3 miseca

Jedni pali jer ACI bilježi križi?ima u teci koji je brod vanka koji nije, i poreznoj dostavija ACI fotokopiju izlaska i jedna plovidba od 3 dana nije bila pokrivena radni nalogom.a prije je knjigovodstvo dostavilo ispis kompletne dokumentacije.od ta 3 dana brod je bija u Visu na rivi.Sve luke nauti?kog turizma upisuju sve dolaske i odlaske.PS carina tako provjerava i pla?enu boravišnu pristojbu od lani.Ove godine je pla?am.
Ovi su na upravnom sudu još proces traje,prihod im nije 5% od vrijednosti broda godišnje.
na tel. ti javim o kome je rije?. Dokumentacija im je perfektna i pali su.Plovilo je u vlasništvu leasing tvrtke.2 ?lana posade pla?eno mirovinsko i zdrastveno 6 mjeseci godišnje,problem taj isplov je bija za jedan uskrs a tada po papirima nisu radili.

Isto kao i ti kupili brod a fiktivnim najmom htjeli izbje?i pla?anje PDV.


gp333

Citat: dmeter  u Travanj 11, 2018, 08:13:27 PRIJEPODNE
Isto kao i ti kupili brod a fiktivnim najmom htjeli izbje?i pla?anje PDV.

Ali ja nisam rekao da ja to zelim... samo da ima ta opcija, da se kroz jedrilicarski klub i neprofitnu aktivnost koju ionako zelis raditi moze definirati pravna konstrukcija;


Tvoj gornji primjer samo pokazuje kako su ti iz tog kluba sasvim u redu postupali... ne isploviti na USKRS i da to bude razlog drzave za napad na klub je samo takva stramota na strani drzave.

I osim toga ljudi nisu roboti, to je neprofitni klub, neko je mogao biti bolestan, nije mogao doci i sl.

Kako bilo to je za mene samo jedan od primjera u nizu da se u HR ne isplati biti poduzetnik nikojeg tipa, a i da neprofitni i neobavezni tip rada skriva zamke

To je kako ja vidim ovo