Kliper

[estan]

Od kraja srednjeg vijeka do pred kraj osamnaestog stolje?a nije bilo ve?eg napredka u konstukciji brodskih tupova, a napredak u razvoju stansti i jedrilja bio je umjeren. U uvjetima trgovanja pod monopolskim povlasticama kakve su imale Isto?noindijske i Zapadnoindijske kompanije, brzina je bila u drugom planu u odnosu na nosivost, a i ratni brodovi su se konstruirali tako da ponesu što ve?i broj topova.  Prvi brzi (znatno brži od dotadašnjih) jedrenjaci konstruirani su u Americi. To su bili Brikovi i Škuneri s dva visoka i unatrag nakošena jarbola, vrlo vitkih trupova. Koristili su se prvo za šverc crnih robova iz afrike u svjeverno-ameri?ke kolinije, a u vrijeme Ameri?kog rata za nezavistnost za probijanje britanske pomorske blokade. Nakon 1805 g. glavana uloga tih brzih brodova je opet šverc crnih robova, jer te godine, Velika Britanija je zabranila trgovinu crnim robljem i sprje?avala ju je svojim ratnim brodovima ma kamo bila usmjerena.
Slijede?i korak u razvoju klipera (ali ne pravih klipera ve? poluklipera tipa brik, brigantin, bark, škuner) su tzv. opijumski kliperi u periodu od 1830-1856 g. Služili su za krujum?arenje opijuma u Kinu nakon što je Kineska vlada zabranila trgovinu opijumom pa do Opijumskog rata, kada su flote Europskih velesila prisilile kinu da odobri trgovinu narkoticima.
Pravi kliperi su jedino ?ajni kliperi. Potreba za njima nastaje onda kada su ukinute posvlastice engleskoj, nizozemskoj, francuskoj, danskoj, švedskoj i drugim Isto?noindijskim kompanijama te busines s ?ajem postao slobodna stvar. Prvo su tu ulogu igrali ve? spomenuti polu kliperi. Prvu ideju i nacrt pravog ?ajnog klipera izradio je 1840. godine John Griffits iz New Yorka. Po tom nacrtu 1845. izgra?en je prvi pravi kliper Rainbow. Prvih šest godina svi ?ajni kliperi bili su gra?eni u SAD, a onda su Englezi premjerili jednoga koji je bio kod njih na remontu i po?eli raditi vlastite (industrijska špijunaža je i tada bila u modi). Me?u ameri?kimgraditeljima klipera posebno se isticao Donald Mc Kay, a najpoznatiji ameri?ki kliperi bili su Flayng Claud, James Baines, Suprise i Gloory of the Seas. Najpoznatiji britanski su Cutty Sark i Thermopyale.
Kliperi su ?esto vozili me?usobne regate. 1866. kliperi Ariel i Taeping vozili su vrlo uzbudljivu regatu iz Kine u London. Utrka je trajala skoro ?etiri mjeseca, a brodovi su skoro stalno gledali jedan drugoga i na uš?e Temze stigli zajedno. Mala razlika koja je nastala do cilja u Londonu bila je jedino zbog razli?ite brzine remorkera koji su ih teglili. 1872, najbrži kliperi Cutty Sark i Thermophyale su tako?er vozili zanimljivu regatu. Više su se puta sretali i prestizali, a onda je Cutty Sarku u Južnom Atlantiku puklo kormilo te je ragatu nastavio s improviziranim, ali izgubio je utrku.
Rekord izme?u Foochowa i Londona drži kliper Sir Lancelot te iznosi 89 dana (prosje?no se ta ruta vozila 109 dana) Najve?e izmjerene brzine (ali tadašnjim ne baš previše preciznim brzinomjerima) iznose više od 21 ?v tijekom dva sata, ali kao realnije možemo smatrati brzine izmjerene tijekom 24 sata te provjerene astronomskim mjerenjima pozicije. Ti prosjeci iznose ?esto oko 18 ?v.
Cutty Sark je potpuno obnovljen 2012. g.
Nakon 1975. g. pravi kliperi se više ne grade. Ponovno primat u brodogradnji prelazi na nosivost. Nakon otvaranja Suezkog kanala kliper se uza svu brzinu nisu više mogli natjecati s parabrodima koji su plovili kroz Cveno more što je za jedrenjake bilo nepovoljno zbog pretežito sjevernih vjetrova.  Dodatno usporenje predstavlja prelazak na željezni i ?eli?ni trup. Dvreni trup obložen bakrom ima puno manji otpor od željeznog bojenog trupa. Ina?e, kod nekih  klipera se primjenjivala kompozitna gradnja, tj. željezna rebra i drvena oplata obožena ispod mora bakrenim plo?ama.
Još nešto o tehnici jedrenja kliperima. Tu postupci koji se primjenjuju na obi?nim navama punokrižnjacima nisu prikladni, zapravo vode u havariju. Pri iznenadnom jakom udaru vjetra, kapetan obi?ne nave bi naglo otpao od vjetra i tako pove?ao brzinu i smanjio sile u snasti. Kod klipera bi se dogodilo to da bi brod previše ubrzao i okrenu se bo?no na vjetar, a zatim bi slijedio lom jarbolnih nastavaka i njihovo padanje zajedno s sljemenim, vršnim i nadvršnim jedrima. Tek tada bi se kliper ispravio, ali izgledi za brzi dolazak u London bili su izgubljeni. Umjesto toga, kapetan klipera izvodio je manevar naglog prihva?anja iz vjetar, s tim da pri tome nije smjelo do?i do dušenja gornjih jedara, jer bi rezultat bio isti kao ve? opisan kod naglog pojanja. Osim toga, što bi pala jedra, popadali bi i ?lanovi posade koji su tada obavezno bili u snasti i brzo trimali jedra da se to ne dogodi. Ako bi se to dogodilo, tada bi se ti ?lanovi posade hvatali za dijelove snasti i ostajali visiti na jedva koji metar iznad kuverte ili mora (ukratko zaguljen i opasan posao). Tako?er, kapetani i posada jako su malo spavali za vrijeme tih regata, jer kliper je tako zahtjevan za jedrenje da ne dozvoljava puno odmora posadi. Ipak, svi su se maksimalno trudili jer su i kapeta i posada imali udio u dobiti od prodanog ?aja pa ako su brži, ?aj ?e se bolje prodati i oni ?e više zaraditi.

[pelig]

Pravi kliperi su jedino ?ajni kliperi.

S tim se ne bih baš složio. Pa svi ovi ameri?ki kliperi koje si nabrojao nisu bili ?ajni kliperi ve? su vršili trgovinu izme?u isto?ne obale i Kalifornije.

Dodatno usporenje predstavlja prelazak na željezni i ?eli?ni trup. Dvreni trup obložen bakrom ima puno manji otpor od željeznog bojenog trupa.

Ovo mi je zanimljivo? Ima li osim antivegetativnih svojstava bakra još neki razlog? Koeficjent otpora ili što?

[estan]

Svi su vozili ?aj iz kine dok im se nije otvorio novi zanimljiv posao nakon izbijanja zlatne groznice u Kaliforniji. Zatim su mnogi kliperi vršili i saobra?aj s Australijom itd. ali ?ajni kliper ostaje kao tip bez obzira što se koristio i za druge namjene. Ukratko, pravi kliper ima jedrilje punokrižnjaka, s tri jarbola, te pomo?nim križnim jedrima sa strane glavnih. Trup je izrazito vitak s glavnim jedrom dosta ispred sredine trupa. Polukliperi su uglavnom brikovi (snast sli?na pravom kliperu samo s dva jarbola), brigantini (na stražnjem jarbolu je veliko sošno jedro), barkovi (tri jarbola od kojih stražnji ima sošno jedro), škuneri (svi jarboli sa sošnim jedrima).
Što se svojstava bakra ti?e, razlog je bio smanjenje otpora trupa, kako zbog sprije?avanja hvatanja obraštaja tako i što glatki bakar ima manji otpor u moru nego piturano, bilo drvo, bilo željezo. Problem s bakrom je to da je skup i da ne ide skupa s željezom ispod mora, bar ne kao plo?a iako se bakar koristio kao sastojak u premazima za željezne trupove (za aluminijske nikako).

[Strici]

Mislim da se treba diviti savršenstvu i umije?u jedrenja jedrenjacima, i prihvatiti uobi?ajeno mišljenje i pisanje o njima. Lijepo i sažeto napisano Estane
Kliperi su moja pojmovna opsesija jedrenjaka, pogotovo pramca, i u mojoj vlastitoj "pomorskoj terminologiji" je za pramac meni po oku,"kliperski pramac" na?in mog izražavanja. A dali su to bili brodovi za šverc ili ?aj, je stvarno potpuno svejedno, meni je glavno da su to bili brodovi za u tadašnje vrijeme savršenstvo jedrenja, dobrim dijelom i krivi da sam se "preselio" na Jadran.

[more]

Gušt mi je to ?itat! Hvala vam!

[Quarnery]

I danas švedski i ostali nordijski brodovi imaju vodenu linoju obloženz bakrenim plo?ama jer je za drvo jako opasno kad se na moru napravi tanka ledena kora.
led poreže brod na vodenoj liniji kao da je od papira i potonu?e je sigurno. Znam za slu?aj kad je vlasnik otišao na probnu vožnju ali bez bakrenog lima. Tamo je plovidba po ledu debljine od 1 do 2 cm sasvim normalna pojava. Brod je nakon par sati potonuo, nitko ga nije mogao spasiti.

[jazavac]

Cutty Sark je svakako najpoznatiji kliper,  ponajviše zahvaljuju?i tome što Englezi drže do svoje pomorske baštine malo više nego neke druge nacije. Me?utim, ima jedan brod, koji je svojevremeno oborio rekord odre?ene dionice na oceanu, i bio brži od razvikanog  Cutty Sarka. Neznam sad detalje ali ako uhvatim vremena malo ?u to dokumentirati.Radi se o brodu Contessa Hilda po kojem sam nazvao svoju barku. To je jedan od posljednjih Lošinjskih jedrenjaka duge plovidbe, a sagra?en je u drugoj polovici 19. stolje?a u škotskoj, da bi ga kao rabljenog kupili Lošinjani. Rashodovan je negdje u prvom desetlje?u 20. stolje?a, a za svog vijeka je oborio nekoliko rekorda, no nažalost nije toliko poznat kao gore re?eni jedrenjak, ?emu smo si ponajviše sami krivi.

[estan]

Na žalost taj rekord ne bilježi ni Pomorska enciklopedija HAZU-a, a trebala bi. Ipak, to što neki brod drži rekord ne mora zna?iti da je brži od nekog drugog, ve? da je iamao bolji vjetar i bolje odjedrio neku dionicu, što bi danas rekli bolje taktizirao. Ve? sam napisao da su najbrži bili Cutty Sark i Thermophyale, a najbrži su bili u me?usobnim regatavanjima klipera, zna?i u istim uvjetima plovidbe u odre?enom trenutku. Ipak, ova dva broda ne drže puno rekorda za odre?ene relacije. Ja bih dodao to, da su bili najbrži me?u engleskim kliperima jer James Baines ima zabilježenu brzinu od preko 21 ?v. tijekom dva sata, ali danas nitko ne prizna te rezultate jer da nisu tadašnji brzinomjeri bili pouzdani, a možda se baš i ne vjeruje mjeriteljima.

[pelig]

Svi su vozili ?aj iz kine dok im se nije otvorio novi zanimljiv posao nakon izbijanja zlatne groznice u Kaliforniji. Zatim su mnogi kliperi vršili i saobra?aj s Australijom itd. ali ?ajni kliper ostaje kao tip bez obzira što se koristio i za druge namjene. ..

I tu si pomiješao vremenski redoslijed. Ukratko, kliperi su ameri?ki izum nastao zbog potreba brzog transporta u Kaliforniju. Prestankom potrebe za time, prestaje i potreba za kliperima u Americi, pa se preostali ili prodaju ili prebacuju na trgovinu ?ajem. I tek tada u igru ulaze Englezi sa svojim ekstremnim kliperima koje ti zoveš pravi kliperi. Prestankom i te konjukture, preostali se prebacuju na trgovinu s Australijom.

[pelig]

I danas švedski i ostali nordijski brodovi imaju vodenu linoju obloženz bakrenim plo?ama jer je za drvo jako opasno kad se na moru napravi tanka ledena kora.
led poreže brod na vodenoj liniji kao da je od papira i potonu?e je sigurno. Znam za slu?aj kad je vlasnik otišao na probnu vožnju ali bez bakrenog lima. Tamo je plovidba po ledu debljine od 1 do 2 cm sasvim normalna pojava. Brod je nakon par sati potonuo, nitko ga nije mogao spasiti.

Zanimljivo! Ali lako njima, kad nemaju Cigana. U stvari, sad kad ulazimo u EU, možda bi bilo dobro to prišapnuti našim sakuplja?ima sekundarnih sirovina!