Kliper

[pelig]

Cutty Sark je svakako najpoznatiji kliper,  ponajviše zahvaljuju?i tome što Englezi drže do svoje pomorske baštine malo više nego neke druge nacije. Me?utim, ima jedan brod, koji je svojevremeno oborio rekord odre?ene dionice na oceanu, i bio brži od razvikanog  Cutty Sarka. Neznam sad detalje ali ako uhvatim vremena malo ?u to dokumentirati.Radi se o brodu Contessa Hilda po kojem sam nazvao svoju barku. To je jedan od posljednjih Lošinjskih jedrenjaka duge plovidbe, a sagra?en je u drugoj polovici 19. stolje?a u škotskoj, da bi ga kao rabljenog kupili Lošinjani. Rashodovan je negdje u prvom desetlje?u 20. stolje?a, a za svog vijeka je oborio nekoliko rekorda, no nažalost nije toliko poznat kao gore re?eni jedrenjak, ?emu smo si ponajviše sami krivi.

Bio sam ja jednom otvorio temu o hrvatskim jedrenjacima, pa smo tamo ponešto i pisali o Contessi Hildi. Tamo sam pisao i o još jednom našem poznatom kliperu Miroslavu. On je puno poznatiji u svijetskim razmjerima.

[pelig]

Ipak, to što neki brod drži rekord ne mora zna?iti da je brži od nekog drugog, ve? da je iamao bolji vjetar i bolje odjedrio neku dionicu, što bi danas rekli bolje taktizirao. Ve? sam napisao da su najbrži bili Cutty Sark i Thermophyale, a najbrži su bili u me?usobnim regatavanjima klipera, zna?i u istim uvjetima plovidbe u odre?enom trenutku. Ipak, ova dva broda ne drže puno rekorda za odre?ene relacije. Ja bih dodao to, da su bili najbrži me?u engleskim kliperima jer James Baines ima zabilježenu brzinu od preko 21 ?v. tijekom dva sata, ali danas nitko ne prizna te rezultate jer da nisu tadašnji brzinomjeri bili pouzdani, a možda se baš i ne vjeruje mjeriteljima.

Ta dva broda ne drže rekorde za odre?ene relacije jer njima nisu niti jedrila. To se naro?ito odnosi za najteže relacije, oko Cape Horna gdje su se i Contessa i Miroslav istaknuli. A glede mjerenja brzine, tada se uglavnom ra?unala brzina postignuta tijekom 24 sata jer se to može precizno odrediti sekstantom, a i realnije je.

[estan]

Pelig, nisam pomiješao redosljed. Izvor informacija je Pomorska eciklopedija JAZU (sada HAZU), drugo izdanje (iz osamdesetih godina dvadesetog stolje?a). Jasno piše da su prvi kliperi bili ameri?ki i da u vozili ?aj za potrebe engleza dok ovi nisu ukrali dizajn (a ne izmislili vlastiti brod). Zlatna groznica se vremenski poklopila s ?ajnom groznicom, ali brodovi su jednostavno kružili oko svijeta i vozili razli?ite terete. Prou?i malo ture brodova koje sam spominjao pa ?eš vidjeti da su vozili i za Australiju, Jugoisto?nu Aziju, Evropu (posebno London) pa nazad u Ameriku. Mislim da se iz Kalifonije nisu vra?ali oko Horna jer to je za njih nepovoljno. To su radili i pravi i polukliperi (dovoljno je prou?iti rutu Ive Visina s brikom Splendido). To je bilo doba "slobodne" trgovine, nametnute od strane Velike Britanije i u velikom interesu SAD, a eto malo su se okoristili i neki drugi pa i naši ljudi. Vozilo se i na dugim i na lokalnim turama pri tome znatno ošte?uju?i interese lokalnih prijevoznika. Uostalom, terminologija nije moja, ve? je tako ustanovljena u navedenoj pomorskoj enciklopedij, dakle pravi kliper ili ?ajni kliper. I polukliperi su isto vozili ?aj, ali se razlikuju prije svega po svojoj snasti od pravih klipera. Pravim kliperom smatra se svaki brod koji slijedi dizajn Johna Griffitsa iako su neki od njih ?esto vozili i željeznu ruda?u, tipi?an teret za brodove velike nosivosti. Nosivost pravih klipera se kretala od 800 do 1500, a pred kraj razdoblja i do 2000 t, što i nije baš malo. Polukliperi su bili uglavnom dosta manji (Splendido 311 t), ali su i oni vozili svašta, ako bi im se našlo uz put, a ne samo visokovrijedne i visoko profitabilne terete (jer se radi o periodu tzv. krize brodskog prostora, tj. puno se gradilo i nije lako bilo zaposliti brod uvijek na pravom poslu). Upravo je kriza brodskog prostora natjerala Ivu Visina sve do Kine i Indonezije (nakon što je prije toga vozio traga?e za zlatom od Isto?ne obale do Kalifornije) gdje se dugo zadržao bore?i se za  poslove i posli?e s lokalnim prijevoznicima i drugim europskim i ameri?kim prijevoznicima koji su zaglavili tu kao i on, a tek nakon nekolko godina je našao teret koji ga je vratio u Evropu. Veliki, pravi kliperi su puno lakše pronalazili teret ?aja ili za?ina koji bi ih vratio ku?i ili bar u London, odakle se dalo u željenom pravcu s nekim teretom.

[estan]

Ta dva broda ne drže rekorde za odre?ene relacije jer njima nisu niti jedrila. To se naro?ito odnosi za najteže relacije, oko Cape Horna gdje su se i Contessa i Miroslav istaknuli. A glede mjerenja brzine, tada se uglavnom ra?unala brzina postignuta tijekom 24 sata jer se to može precizno odrediti sekstantom, a i realnije je.
[/quote]

Ali, plovili su od Foochowa do Londona, a ipak ne drže rekord.

[estan]

Još jedan detalj, zapravo pravi argument. Rainbow je porinut 1845 g. a zlatna groznica u Kaliforniji je izbila 1849. g. Zna?i da je taj prvi pravi kliper radio nekog vraga pune ?etiri godine, a u tom periodu bilo ih je izgra?eno još. Zapravo baš je to bilo zlatno doba ameri?kih klipera u ?ajnoj trgovini, jer nisu imali konkurencije.

[pelig]

A baš sam se pitao odakle crpiš informacije. Dobro, Pomorska enciklopedija je zaista prva referenca (za razliku od Wikipedije koja obiluje krivim informacijama), ali ipak se ne mogu složiti u potpunosti; Naime ako pogledaš godine izgradnje i uporabe ameri?kih i engleskih klipera vidi se da ameri?ki prethode za nekih 15-20 godina. Ako im pogledaš liste plovidaba vidiš da su gotovo svi ameri?ki u po?etku išli u Kaliforniju i nazad sve oko Horna. I to da su radije išli nazad oko Horna prazni, tj. natovareni kamenjem u balastu nego da idu po ?aj, za?ine i kolonijalnu robu u Kinu. Zašto je tome tako? Pa za povratak iz Kine u Europu trebalo je ?ekati utovar (1000 t ?aja se ne skupi lako), pa zimski monsun, pa onda pretovar, pa Atlantik... A tada se s dva, tri putovanja u Kaliforniju moglo zaraditi dovoljno da se otplati brod. Pa i tonaže tih brodova bile su dosta ve?e. Recimo poznati Great Republic imao je preko 4500 t...

[estan]

Great Republic nije pravi kliper (Ona je kliper-bark), a vjerojantno ni neki drugi brodovi koje si pratio s njihovim listama. Ima poluklipera koji su manji od klipera, ali i ve?ih što sam propustio naglasiti. Ti ve?i su bili nešto trbušastiji i sporiji, ali su to nadokna?ivanli nosivoš?u. Me?utim za ?ajnu utrku nisu bili, kako po brzini tako i po koli?ini tereta koju valja prikupiti (kao što si rekao). Rainow je pravi kliper i prvi me?u njima, a plovio je ?etiri godine prije zlatne groznice i to baš a ?ajnim rutama, na kojima u po?etku nije imao konkurencije.

[pelig]

Pa ako smatraš da bark nije pravi kliper, onda zaista dobar dio tih brodova nisu kliperi ili su prestali biti kliperi pretvaranjem iz križnjaka u bark. U biti to se dogodilo i Contessi Hildi i Miroslavu, ali i Cutty Sarku a ako se ne varam i Thermopylaeu. Dakle, po toj logici i oni su prestali biti pravi kliperi. A što bi tek rekli za najkvalitetniji ikad sagra?eni kliper Tweed? Ta on je svoju karijeru po?eo kao parobrod i to na lopatice!
A glede trgovine sa Kalifornijom ne smiješ zaboraviti da je ista bila vrlo živahna i prije zlatne groznice. No, to i nije bitno. U biti i ja obožavam kineske ?ajeve!

[estan]

Kažem, držao sam se definicije klipera kako je daje pomorska enciklopedija te klasi?ni izgled klipera kao punokrižnjaka. To jedrilje je ne ekonomi?no jer traži puno posade pa nije ?udi da su kasnije brodovi prera?ivani kako bi produžili svoj komercijalni život, ali on više nije bio u pravom smislu klipreski, jer je potreba za ?ajnim i ostalim utrkama polako opadala. Stoga si dobro nadopunio temu,a i pokazuje se kako su ?vrste definicije uvijek zapravo klimave. Ne znam jesu li neki kliperi pregra?ivani kasnije ?ak u škunere, a ne bih se ?udio da jesu. Škuneri su se najduže zadržali u službi kao komercijalni jedrenjaci, a barkovi odmah iza njih. Takvoj preradi jedinio možemo zahvaliti što je Cutty Sark danas uop?e živ. Ipak, današnji muzejski Cutty Sark ima opet jedrilje punokrižnjaka, tj. vra?en je u izvorni, pravi kliperski oblik.

[Strici]

Na žalost taj rekord ne bilježi ni Pomorska enciklopedija HAZU-a, a trebala bi. Ipak, to što neki brod drži rekord ne mora zna?iti da je brži od nekog drugog, ve? da je iamao bolji vjetar i bolje odjedrio neku dionicu, što bi danas rekli bolje taktizirao.

Estane pored navedenog je najvažnija posada i vodstvo. To je Kontesa imala i zato bila takva. Triba znati "s curon", i oda ?e biti i ponajbolja