Rjesavanje otpada s broda

[grancipor]

No najzanimljivije je sigurno ono što su napravili ameri, oni su ispraznili i o?istili jedan stari ratni brod i potopili ga u sli?ne svrhe (ribe=ronjenje= turizam= $$$)
Leo

Koji Ameri Leo, to smo mi još za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata napravili sa Barun Gauch-om i Koriolanus-om da ne idem pre daleko. 
Turisti?ke atrakcije i atraktivne pošte za sportski ribolov. Otrov za ko?e. 

[GRINGO_ZD]

Dobro to su posljedice potapanja a ja govorim o ovome:
http://www.treehugger.com/files/2008/08/uss-oriskany-largest-artificial-reef-world-pensacola.php.
Recreational boaters don't usually get much from the military, but defense legislation passed last year has changed that in a big way. A new law gives the U.S. Navy and the Maritime Administration (MARAD) permission to sink over 100 warships off of the U.S. coastline for artificial reefs.

Although civilian and Coast Guard ships have been sunk in the past, this naval reef program is the first of its size, both in quantity and tonnage. Included in the ship sinkings are three aircraft carriers, as well as two helicopter carriers. These ships have set off a battle among states and cities for the right to create a "mega reef." Pensacola, in Florida's panhandle, has raised over $1 million to pay for the sinking of the Oriskany.
Leo

[Tin]

Ja ronim 60m na dah s baterijom i gledam tvoje boce.

No,

Ne znam kako se raspada otpad, ali mi nije jasno ako je tako zdrav i tako bezopasan, zasto se ne moze raspadati isto tako na kopnu?

Sve sto sam napisao mislim da je dovoljno jasno i da su komentari na racun konstruiranja recenice suvisni.

Ako mene pitas, ja ne bi nista topio u vidu sprijecavanja kocarica. Takve stvari se trebaju regulirati zakonom i kontrolom. Nismo u srednjem vijeku ili u ratu da "postavljamo barikade".

Moja jedina predrasuda je da ne vidim nacina da se otpad na ekoloski prihvatljiv nacin razgradi u moru. Ako netko ima neku studiju ili objasnjenje koja ide u prilog tome vrlo rado cu je pogledati i poduciti se. Kad saznam od nekog biologa/ekologa ili procitam u nekoj pouzdanoj literaturi da je razgradnja tog otpada na dnu mora ekoloski prihvatljiva i da od toga ne nastaje nikakva steta istog trena prihvacam ovu ideju i ja pocinjem bacati limenke, boce pa i pecnice u dubine.

[GRINGO_ZD]

mm, vrlo rijetko da ne kažem izuzetno desilo se, izme?u ostalog zato jer  je zadržavanje na toj dubini vrlo kratko.. Osim toga od 0 m dubine pa na dalje ima više nego dovoljnih razloga za zaron. "Razloga" za zaron bi bilo i na ve?im dubinama ali toje u domeni tehni?kih zarona - mješavine.
Evo par slika sa "bliskih" dubina
   
Naravno nisam ja slikao ali bio u blizini...

No ovo je ve? OT, da se vratimo na temu, ja sam rekao da sam u principu za takvu ideju uz onu važnu napomenu da se radi o "neškodljivim" materijalima, da se radi o planiranom djelovanju uz podršku svim potrebnim podatcima (struje i sl) i prvenstveno ne u svrhu odlaganja otpada nego u svrhu stvaranja zaklona za organizme.
Leo

[Quarnery]

Najbolje bi bilo oko,na primjer Kornata ,pobacat sve stare špahere i frižidere iz bliže i daljnje okolice, svu onu plastiku i staklo koje se ne može prodati  u odpad.  Onda zasijat malo alge ubojice i za tri godine sve ?e se pretvoriti u ?isti zeleni tepih, ma kao asfaltirano. 
Tako barem oko otoka ne?e šetat rakovi s omotanim  ranjenim glavama!

[GRINGO_ZD]

Možda se nismo razumjeli 

Zapravo mislio sam da se do kornata betonira, nezgodno je me?u otocima raditi s finišerom, a dio koji je otvoren može se i asfaltirati

Leo

[vragec32]

Gringo, to te inspirirala *****ancija iz one Pervanove Ve?ernje škole: kao što se mi *****avamo s tim našim Velebitom (sad gore na njega, sad s njega) i tolikim zaljevima, uvalama ... lijepo to sve zguramo u more, izravnamo, izbetoniramo sve kao jednu veliku plažu i riješili se muke. 
To što si naveo Leo je na razini pojedina?nih slu?ajeva i eksperimenta ali ne kao pravilo.
Istina da se npr. staklena boca izra?ena od pijeska ba?ena na dno vratila pijesku u malo druga?ijem obliku i td .... Ne želim si niti zamišljati izgled morskog dna s takvim pristupom a nakon recimo 100, 200 ili 500 godina. Istina, ve?ina toga (limenih frižidera i sl.) bi se raspala. Ja se pitam koliko je energije (i/ili resursa) potrebno da bi se ta xy stvar ponovno proizvela iz gole sirovine ili je racionalnije ve? proizvedeni lim, flašu, plasti?ni komad ne?ega ponovno ubacit u "pe?" i dobiti to nešto. Mislim da je to jako važno pitanje, a možda i suština. Priroda ?e kad-tad napraviti ravnotežu, no bojim se da smo mi tada najebali. Naravno ne nama bliska generacija, ali neke slijede?e vrlo "ubrzo".
Dakle ukratko, nisam za bacanje i?ega, a posebno racionalno kemijski štetnog, u morske dubine ...

[Budihovac]

Ne vidim smisao u vra?anju one ambalaže koju je more izbacilo natrag u dubinu. Ako se radi o staklu i aluminiju raspast ?e se vrlo brzo ionako, ako ih ne pokupe u nekoj ekološkoj akciji  . Ako se radi o plastici tu je crnjak malo ve?i. Baš na oto?i?u iz mog avatara sam sreo polurazgra?enu ambalažu svih vrsta: plastika, aluminij, mesingane legure... iz zemalja širom Mediterana. Po ostacima tiska se moglo vidit da potje?u iz Gr?ke, Italije, Libije, ?ak iz Maroka. Kako? Ne znam, ali sam siguran da je to sve more nekako dofuralo sa dna, jer otvorena konzerva ne može plutat od Maroka do nas 

[Dylan]

Korpo morto transporto?

[Budihovac]

A ne znam ni sam... ?ujem da razgra?ene ?estice završavaju u organizmima riba i ostalih životinja. Umjetni brakovi ne moraju bit loša stvar, ali ipak su neko "manje zlo". A to sa limenkom iz Maroka, i ja sam se ?udija i još se ?udim kako je dospila na Budihovac. Možda je izriga morski pas