Nakon dugogodišnjih prijepora unutar Hrvatskog jedriličarskog saveza, ali i među jedriličarima koji jedre na čitavom nizu amaterskih regata izvan nadležnosti HJS-a, hrvatski je amaterski jedriličarski sport konačno dobio konkretan nacionalni hendikep premjer koji bi, kada u potpunosti zaživi, konačno trebao pomiriti razlike među sudionicima i koji bi, nadamo se, trebao dati priliku svim natjecateljima da na regatama ostvare zapaženije rezultate. No ono što je najvažnije i što se od Nacionalnog hendikep premjera (NHP) najviše očekuje svakako je omasovljenje jedriličarskog sporta i uključivanje što većeg broja krstaša u regatna natjecanja. No za one koji nisu do srži zaraženi strašću sudjelovanja na regatama i nemaju ni običaj ni naviku prijavljivati se na takva natjecanja, pa samim time nisu niti upućeni u pravila regatnih natjecanja, krenut ćemo od samog početka. Valja prvo objasniti što je uopće premjer i čemu on služi.
Izuzmemo li tzv. „monotip“ ili „one design“ regate, na kojima sudjeluju jedino i isključivo brodovi istog tipa, iste veličine i tehničkih karakteristika, na velikoj većini amaterskih regata krstaša, kakvih je mnogo na Jadranu, natječu se jedrilice različitih tipova i vrsta, odnosno raznih dužina trupa, raznih površina jedara, različite starosti, brodovi različite težine, balasta, različite visine jarbola,...Svaki iskusni jedriličar i redovni sudionik na regatama dobro zna koliko svaki od tih parametara utječe na brzinu jedrilice i njezino ponašanje na moru u raznim vremenskim uvjetima, a samim time i na njezin uspjeh na regati. Da bi sve te jedrilice mogle sudjelovati na istoj regati potrebno je ustanoviti što realnija pravila, odnosno metodu koja će izjednačiti potencijal svih brodova-sudionika, kako bi se brod koji je objektivno sporiji i ima lošije tehničke predispozicije, dodavanjem ili oduzimanjem određenih koeficijenata, u startu izjednačio sa objektivno kvalitetnijim, odnosno bržim i tehnički savršenijim brodom i da bi tako izjednačena oba krstaša dobila približno jednaku šansu ostvariti uspjeh na regati.
Takva je metoda općeprihvaćenim jedriličarskim rječnikom nazvana „hendikep“ (engl. „handicap“ – opteretiti jačega, dati prednost slabijemu), a premjer je postupak koji, jednostavnim rječnikom kazano, „uzima mjeru“ svakom od brodova prijavljenih na regatu, odnosno mjeri ukupnu dužinu trupa, dužinu trupa na vodenoj liniji, površinu jedara, visinu jarbola, ukupnu težinu broda, stabilitet, težinu i raspored balasta, vrstu kobilice, materijal od kojega je građen brod, ... i mnoštvo drugih parametara, od kojih svaki može utjecati na konačni rezultat regate. Tako prikupljeni podaci ubacuju se u propisane formule, na temelju kojih se matematičkim postupkom, uz podatak o vremenu koje je određena jedrilica postigla na regat, a ovisno o premjeru i podatak o brzini vjetra i stanju mora, izračunava korigirano vrijeme za to plovilo. To je potom temelj za formiranje konačne tablice rezultata, odnosno poretka krstaša koji su sudjelovali na regati.
ORC premjer – zahtjevan i skup, OPEN – okuplja šaroliko društvo pod jedrima
Za regatne krstaše sa profesionalnim ili poluprofesionalnim posadama, postoji nekoliko sustava međunarodno priznatih i prihvaćenih premjera koje je verificirala Međunarodna jedriličarska federacija (ISAF). Među njima su IRC i ORC sustavi (ORC Club i ORC International). Ovaj potonji premjer najpopularniji je i najčešći na domaćim regatama na kojima sudjeluju profesionalne ili poluprofesionalne ekipe. No za takve premjere potrebni su posebno pripremljeni i međunarodno licencirani premjerači, a sam premjer je prilično zahtjevan, kompliciran, vrlo skup i u većini slučajeva nedostižan jedriličarima-amaterima. Uz to, međunarodni premjeri uzimaju u obzir i ograničenja vezana uz vremenske uvjete na regatnom polju, a formule po kojima se izračunavaju koeficijenti u pravilu su tajne i ne objavljuju se javno, i to iz predostrožnosti, kako natjecateljske ekipe ne bi zlouporebljavale „formulu“ i pretjerano (možda čak i nakaradno) prilagođavale svoja plovila i tako si omogućile određenu prednost u odnosu na druge brodove - sudionike regate.
Na hrvatskim je regatama također vrlo popularan OPEN sustav razvrstavanja jedrilica, koji osim duljine tupa broda, koji je jedini kriterij po kojemu se krstaši svrstavaju u određene kategorije, nema drugih ograničenja. U OPEN sustavu često se natječe šaroliko društvo jedriličara na raznim tipovima krstaša, nerijetko i preinačenima i dorađenima, a taj sustav, slažu se iskusni jedriličari, odlično služi masovnosti jedrenja i na regate privlači različite kategorije jedriličara, bez obzirana regatno iskustvo.
HHP – potekao iz nastojanja grupe forumaša Nautica Portala da ponude rješenje problema premjera
„Svi premjeri u stvari su nastali u svrhu izjednačavanja izgleda jedrilica za ostvarivanje dobrog rezultata na regatama. Nemoguće je postići savršenu i apsolutno pravednu izjednačenost svih brodova na regati i to je nerealno očekivati od bilo kojeg premjera. U različitim uvjetima različite će jedrilice uvijek različito jedriti i postizati različite rezultate. No premjer regatu može učiniti zanimljivijom i objektivno slabijem brodu može dati šansu za dobar plasman na regati“ tumači nam Želimir Mazor, dugogodišnji strastveni jedriličar i sudionik velikog broja regata krstaša na Jadranu. Upravo zbog činjenice da su međunarodno prihvaćeni premjeri (IRC i ORC) previše komplicirani, prezahtjevni i preskupi za amaterska natjecanja, već se niz godina za domaća regatna natjecanja traži prihvatljiv premjer koji bi bio besplatan i primjenjiv na hrvatske uvjete i ovdašnju šaroliku flotu brodova koji sudjeluju na amaterskim regatama.
Upravo su Želimir Mazor i Dragan Bagarić, obojica dugogodišnji forumaši Nautica Portala, početkom 2011. godine, motivirani dugogodišnjim iskustvom na domaćim regatama, ali i svjesni činjenice da nedostatak kvalitetnog sustava premjera značajno utječe i na masovnost ovdašnjih jedriličarskih natjecanja, zajedno sa još nekolicinom forumaša NP-a, kreirali maksimalno jednostavan HHP (Hrvatski Hendikep Premjer), sustav premjera „za domaću upotrebu“. I kao što sami autori navode, HHP broj je jednostavan koeficijent koji, ovisno o jedrenim svojstvima broda, na temelju jednostavne matematičke formule korigira realno vrijeme jedrenja. Kao bazni sustav HHP-a uzet je u međunarodnom jedriličarskom sportu od ranije poznat Yardstick premjer, koji nije priznat od strane ISAF-a, ali je često korišten u većini zemalja koje njeguju jedriličarski sport. Yardstick je donekle prilagođen hrvatskim uvjetima i dodatno dorađen i poboljšan, a zbog svoje jednostavnosti omogućava da gotovo svi krstaši čiji vlasnici već sudjeluju ili tek imaju namjeru sudjelovati na nekoj od domaćih regata, u vrlo kratkom vremenu premjere jedrilicu i dobiju svoj HHP broj.
Od tri pristigla prijedloga HJS je odabrao NHP
Prednost je HHP premjera što je u potpunosti besplatan i što sve podatke potrebne za izračun osnovnog broja HHP vlasnik broda može navesti sam, naglasio je Dragan Bagarić. U izračun ulaze duljina plovila „preko svega“, duljina vodene linije, širina jedrilice, istisnina, površina glavnog jedra, površina najveće genove, te najvećeg spinakera ili genakera, te gaz i balast kobilice. Sve su to podaci koje vlasnik jedrilice već zna ili ih relativno lako može izmjeriti. One jedrilice koje već od ranije imaju ORC svjedodžbu još jednostavnijim matematičkim izračunom dolaze do svojeg HHP broja. Uz još nekoliko dodatnih elemenata (ovisno o karakteristikama jedrilice) HHP broj je vrlo lako izračunati za svaki brod koji namjerava na regatu. Formiran je i HHP klub s namjerom da se svi brodovi premjereni po HHP-u okupe u jednoj bazi podataka i u vrlo kratkom vremenu u bazi se našlo 57 krstaša. Pravednije izjednačavanje izgleda na regatama za različite krstaše kroz HHP premjer, smatrali su njegovi kreatori, u svakom je slučaju dodatni motiv vlasnicima jedrilica da se uključe u natjecanja i sudjeluju na regatama, unatoč spoznaji kreatora da ni taj i takav premjer nije ni blizu savršenog, a krajni je cilj bio omasoviti jedriličarski sport na amaterskoj razini.
Volonterski rad grupe entuzijasta i njihov trud oko stvaranja HHP premjera izvan okrilja matične organizacije - Hrvatskog jedriličarskog saveza, koji je godinama bio neaktivan i nezainteresiran za rješavanje problema nedostatka domaćeg premjera, ali i dolazak novog vodstva HJS-a, konačno su pokrenuli stvar sa mrtve točke. Izvršni odbor HJS-a je početkom srpnja ove godine objavio službeni natječaj za izbor najkvalitetnijeg domaćeg premjera, a početkom listopada Pododbor krstaša je među tri pristigla prijedloga, (među kojima je bio i onaj grupe autora koja je razradila HHP, te prijedlog Tončija Kordića ispred Jedriličarskog kluba "Orsan" iz Dubrovnika) izabrao prijedlog Gorana Martinovića. U odluci je pritom naglašeno da je Martinovićev prijedlog uzet kao eksperimentalni, te da ga je potrebno dalje razrađivati i po potrebi mijenjati i prilagođavati u suradnji sa autorom. Od tada do danas eksperimentalni je Nacionalni hendikep premjer (NHP) eksperimentalno primijenjen na dijelu krstaša koji su sudjelovali na Viškoj i Trogirskoj regati (OPEN) te na ORCi kupu Hrvatske, te su rezultati uspoređivani sa ORC premjerom kao službenim premjerom Kupa i sa plasmanom jedrilica izvan NHP-a na OPEN regatama.
Hoće li NHP biti besplatan i trebaju li mu ovlašteni premjerači?
Prema službenom objašnjenju samog autora, njegov se premjer bazira na sustavu obračuna vremena koji se sastoji od četiri vodeća koeficijenta – koeficijenta stabiliteta, tromosti, brzine trupa i koeficijenta „ostali“, a uzima u obzir i jačinu i smjer vjetra. Ti parametri potom određuju i formulu za obračun korigiranog vremena. Nautica Portal će u narednim tjednima svakako pokušati doći do više informacija o NHP-u, a posebno o preliminarnim rezultatima koje je dao u usporedbi sa do sada korištenim premjerima na tri spomenute regate. Iako i NHP, slično kao i HHP, ali i svi ostali do sada poznati premjeri (Yardstick, Portsmouth,...) svoje izračune temelji na baznim elementima poput duljine trupa (LOA, vodena linija), površine jedara (glavno jedro, genova, spinaker, genaker), težine broda, težine balasta, gaza i visine jarbola, uz te parametre traži i niz drugih elemenata i podataka koji od osobe koja vrši premjer zahtijevaju više znanja i iskustva. Hoće li, dakle, premjer vršiti ovlašteni premjerači još nije posve jasno. Također je nejasno hoće li vlasnici krstaša koji zatraže premjer tu uslugu morati platiti, odnosno je li uvrštavanje broda u NHP besplatno ili će se, zbog složenosti izračuna, ipak morati plaćati određena naknada.
U svakom slučaju, naredni će mjeseci, ali i odrađene regate, najbolje pokazati i dokazati sve dobre i loše strane NHP-a, koji će, sigurni smo, u tijeku eksperimentalne faze doživjeti i brojne preinake i prilagodbe kako bi na kraju bio što kvalitetniji i precizniji. Svaka nova odjedrena regata po novom premjeru i svaki novi brod uvršten u tablicu NHP-a pridonijet će njegovoj kvaliteti i pouzdanosti. Pozitivan je pomak već i sama činjenica da je nacionalni sustav premjera konačno donesen, zbog čega ga svakako treba podržati i prihvatiti, a na svim jedriličarima ostaje obaveza da vlastitim iskustvom, znanjem i sugestijama pridonesu poboljšanju njegove kvalitete.
Nautica Portal